Na početku škole...

Polazak djeteta u školu predstavlja veliki događaj u životu djeteta ali i cijele obitelji. Većina je roditelja ponosna što njihovo dijete kreće u školu i cijela obitelj dijeli uzbuđenje s budućim školarcem.

Spremnost djeteta za školu je sposobnost djeteta da bez većih teškoća prati školski program koristeći svoje sposobnosti i iskustva. Spremnost je rezultat sazrijevanja, učenja i razvoja. Spremnost za školu uključuje fizičku (tjelesnu), psihomotornu, intelektualnu i socio-emocionalnu spremnost.

Intelektualna (kognitivna) spremnost je važna jer dijete će u školi morati svladati upravo zadatke intelektualne prirode. Ona predpostavlja zrelost misaonih procesa: opažanje (percepcija), mišljenje, pamćenje, pažnja (hotimična, voljna) i govor. Mišljenje doseže stupanj konkretnih misaonih operacija koje omogućuju da dijete obavlja generalizaciju i donosi jednostavne zaključke. Dijete zna reći osnovne podatke o sebi, roditeljima, adresu stana, orijentirati se u vremenu (dan, noć, jutro, popodne, navečer) i u prostoru (gore-dolje, lijevo-desno, ispred, iza).

Čitanje i pisanje mora pratiti spontani interes predškolske djece. Nema potrebe djecu podučavati slovima, čitanju i pisanju (to ih čeka u školi, gdje se to radi stručno). Dovoljno je da je dijete spretno s olovkom, rado crta, uspješno precrtava složenije geometrijske likove (romb, peterokut) i uredno boja likove, crta čovjeka i eventualno piše svoje ime tiskanim slovima. Treba im omogućiti rukovanje olovkom i bojama, škarama, ljepilom, papirom. Za razvoj fine motorike dobre su sve aktivnosti nizanja (perlice, botuni) te izbjegavanje crtanje po šabloni.

Hotimična pažnja (usmjerena, namjerna pažnja) kod djeteta od 6 godina traje od 10 do 20 min. Na jednom predmetu tj. aktivnosti - dugotrajnija pažnja je zamorna i djeca postaju nemirna. Nastava u školi se osniva na hotimičnoj (namjernoj, voljnoj ) pažnji. Poželjne su igre koje zahtijevaju koncentraciju: labirinti, puzzle, društvene igre (rad u timu, planiranje, usklađivanje s drugima), domino...Hotimična pažnja može se vježbati: pitajte dijete za pjesmice koje su učili u vrtiću, postavljajte mu pitanja nakon gledanja slike npr. Tko je zapamtio više detalja?

Govor podrazumijeva slušanje, praćenje i razumijevanje uputa, jasan izgovor, rječnik koji se odnosi na svakodnevne pojave i predmete, priopćavanje svojih misli i potreba. Razvoj govora uključuje usvajanje govora koji se odnosi na svakodnevne događaje, bića i predmete iz djetetove okoline.

Socijalna spremnost uključuje uspješnu komunikaciju s vršnjacima i odraslima, samostalnost i suradnju, usvajanje normi i pravila ponašanja. Emocionalna spremnost podrazumijeva prepoznavanje i kontrolu emocija, odgađanje zadovoljenja vlastitih potreba, odvajanje od roditelja i samostalno funkcioniranje. Sve što se zbiva u obitelji može imati utjecaja na socijalno ponašanje djeteta u školi. Svađe, rastava, rođenje brata ili sestre, bolest, smrt, preseljenje i druge životne situacije odražavaju se na odnose djeteta s drugima. Ulaskom u školu dijete će naglo proširiti svoj socijalni krug, a odnosi s vršnjacima, s godinama imaju sve veće značenje. Njihovo mišljenje, prihvaćanje ili odbijanje postati će važan element za izgrađivanje slike o sebi (samopouzdanje). Samopouzdanje u velikoj mjeri utječe na školski uspjeh djeteta. Djeca koja vjeruju u sebe i svoje sposobnosti imaju i dobar uspjeh u školi.

 

 

 

 

 

 

 

Što možemo napraviti kako bi dijete što bolje pripremili za školu?

  • Učite ga kako reći što želi a što ne želi, kako se zauzeti za sebe.
  • Navikavajte dijete na samostalnost u hranjenju, odijevanju, odlasku na toalet.
  • Podržavajte njegovu inicijativu i spontanost.
  • Igrajte društvene igre u kojima će ponekad i izgubiti! (Čovječe ne ljuti se, Domino, Memory).
  • Slušajte i prepričavajte priče, pjesmice, brojalice, rastavljajte i sastavljajte riječ, imenujte predmete i pojave.
  • Podržavajte djetetov interes za slova ako ga pokazuje,
  • Razgovarajte o vašem prvom danu u školi, recite mu kako ste se vi osjećali, jeste li naišli na neki problem i kako ste ga riješili, vaša dobra iskustva, biće mu jako potrebna kad se nađe u novoj i nepoznatoj situaciji.

Osim psihološke pripreme djeteta, pripremite i sebe. Ovo je novo razdoblje u životu koje na početku iziskuje prilagodbu djeteta ali i cijele obitelji.

Veliki broj djece sasvim sigurno, krene u školu bez osobitih teškoća ali ukoliko dijete ima strahove, povučeno je ili agresivno na početku školovanja, obratite se dječjem ili školskom psihologu za savjet.

Sretno!

 

"Autorske članke sa ove stranice nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici"